Grička vještica (HNK 1916), Jalnuševčani (HNK 1917) i Evica Gupčeva (HNK 1905).
Povodom 55. godišnjice smrti Marije Jurić Zagorke, Knjižnica Marije Jurić Zagorke organizira izložbu koja će prezentirati njen kazališni rad u trajanju od 26.11. 2012. – 3.12. 2012.
“Marija Jurić Zagorka umrla je 30. 11. 1957., kao velika književnica, rasna novinarka i pokretačica mnogih časopisa, radeći u vremenu nenaklonjenom angažiranim ženama neplemenitog roda i bez zaštite. Zagorka je često dramatizirala svoje romane i pripremala ih za kazališne daske, ali isto tako i Šenoinu Kletvu… Pisala je mnoge jednočinke s kritičkim nabojem i aktualitetom.”(x)
“Kao dramatičarka uglavnom je pisala građansko salonske konverzacijske tekstove – šale, vesele igre i dramolete u kojima se čista komika prepleće sa satirom, a humor s melodramskim efektima: Novi roman i Što žena umije (praizvedbe u zagrebačkom HNK 1901), Nesretna Ilica, U lovu, Ustrijelit ću se! (sve HNK 1903), Intermezzo (HNK 1908), kao i lakrdije Petrica Kerempuh (sa S. Vodvarkom, HNK 1906) i Jalnuševčani (HNK 1917), po ocjeni kritike njezino najuspjelije scensko djelo.
Izvan takvih uzoraka nastali su dramolet radničke tematike Filip Košenski (HNK 1904) te povijesna pučka drama Evica Gupčeva – (HNK 1905). S uspjehom je dramatizirala Kletvu A. Šenoe i J. E. Tomića (HNK 1914) kao i više vlastitih romana: Gričku vješticu (HNK 1916), Kćer Lotršćaka (HNK 1931), Suparnicu Marije Terezije (HNK 1932) i Gordanu (HNK 1940) te Republikance (Gradsko kazalište Varaždin).”(x)
Bit će izložene kazališne cedulje predstava po njenim tekstvima od 1901. do naših dana u želji da se pokaže mali presjek Zagorkinog kazališnog rada.
“Sva kazališna uprizorenja njenih djela pratilo je veliko zanimanje publike, a mnoga i skandal i zabrana što traje i danas. Materijali za izložbu potječu iz Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, Kazališta Komedije i Histriona.”(x)
Naš pokušaj sistematiziranja njenog kazališnog opusa pogledajte na ovom linku.
Zagorkin kutak 