Jalnuševčani, lakrdija u 3 čina prikazana 01. srpnja 1917. godine.
Zagorkino najbolje izvorno djelo za pozornicu. ” Svojim oštrim satiričkim perom ona je ušla u malograđansku, pokrajinsku hrvatsku sredinu, i dala nekoliko scenski vrlo plastičnih osoba. Emancipacija žene i njena borba protiv ustajale atmosfere malog grada dominira i u ovom njezinom djelu, koje građeno ponešto i na principima Gogoljeva Revizora, dakle na klanjanju slavohlepnih građana pred tobožnjom visokom ličnošću iz središta – ima u sebi neospornih scenskih kvaliteta…Zagorkin se pokušaj s Jalnuševčanima ne potvrđuje, doduše, kao cjelovita politička komedija, ali je u prvotnim svojim intencijama ona izrazitim društveno-karikaturalnim pristupom problemu ostala u brazdama hrvatskog pučkog igrokaza 19. stoljeća, što je svoje inspiratorne poticaje u jednoj svojoj stvaralačkoj grani nalazio u slikanju hrvatskih društveno-političkih anomalija. 
Tematski vezana za razmeđe stoljeća, kada u hrvatsku dramatiku počinje sve snažnije prodirati nova građanska klasa kao predstavnik i pozitivnih ali i onakvih obilježja koja imaju svoj negativan predznak, Zagorkina komedija još je uvijek po svojim stilskim značajkama ostala u namislima hrvatskog pučkog igrokaza 19. stoljeća, pa svojom fakturom i temom veže jedno prošlo s onim budućim razdobljem hrvatske dramske književnosti, koje će sve očitije pokazati kao literarno i scenski relevantno u predvečerje I. svjetskog rata, razdoblja dubokih promjena u cjelokupnom našem javnom i političkom životu.”(N.B.)
Uz Gričku vješticu, najveći scenski uspjeh na pozornici nacionalnog kazališta imali su još i Jalnuševčani. Prvi put je prikazana 1. srpnja 1917. godine u režiji Gjure Prejca, a do kraja te godine doživjela je osam izvedbi. Jalnuševčani su bili izazov i redatelju Aleksandru Biničkom: predstava premijerno prikazana 22. svibnja 1928. godine na Tuškancu, a posljednju je, šestu izvedbu doživjela iste godine 21. rujna. U jeku rata, 1943. godine, izvedeni su osam puta, a režirao ih je Josip Pukšec.
Prepisani primjerak teksta se nalazi u teatrološkom odjelu Instituta za književnost i teatrologiju JAZU u Zagrebu.
U nastavku mala reportaža o izvedenoj predstavi u Buševcu, točnije u organizaciji Ogranka seljačke sloge.
Zagorkin kutak 